Paprika

 

 

 

 

Parika se u ishrani koristi duže od 5 milenijuma i spada u najzdravije povrće. U zavisnosti od vrste, na trpezi je zastupljena u širokom spektru boja i ukusa. Iz njene postojbine Južne Amerike, papriku su u Evropu doneli Španci u 15 veku i preko noći je postala omiljena i nezaobilazna na trpezi. Može da bude slatka i ljuta, crvena, žuta, narandžasta i zelena.



Zanimljivo je da  crvena paprika ima čak četiri puta više vitamina C nego limun ili pomorandža, zato snažno deluje na imunitet, efikasan je i antidepresiv, afrodizijak, antireumatik, antiseptik i diuretik. Mesnatiji, krupniji i zreliji plodovi imaju više hranljivih sastojaka i lekovitiji su. Sve vrste paprike bogate su provitaminom A, beta karotenom, C, E, B1, i B6, a sadrže i znatnu količinu minerala kalijuma, fosfora i magnezijuma koji je blagotvoran za srce i krvne sudove. Povoljno deluje na bubrege, želudac, pluća, oči, creva i mišiće. Semenke paprike bogate su alkoloidom kapsaicinom koji pomaže kod ateroskleroze, kao i citrinom koji poboljšava cirkulaciju perifernih krvnih sudova, otvara apetit i poboljšava probavu. Sadrži prirodne antioksidanse karotenoida, koji štite organizam od svih bolesti, a naročito kancera.



Zamrzavanjem i termičkom obradom gubi se većina hranljivih sastojaka iz paprike. Umesto da ih stavite u zamrzivač, mnogo je bolje da je ukiselite kao zimnicu jer tao zadržava većinu vitamina i minerala, a neki se čak i umnožavaju, kao što su kalcijum, gvožđe, bakar, mangan i selen.

Additional information