Sibirska borovnica

 

 

Aronija je listopadni grm, bujnog rasta, koji orezivanjem možemo oblikovati u manje drvo. Svrstava se u grupu jagodičastog voća. U Severnoj Americi, odakle vodi poreklo, Indijanci su plodove aronije upotrebljavali kao hranu, ali i kao lek. Koru i list koristili su kao sredstvo protiv stomačnih tegoba i za zaustavljanje krvarenja. Ima lepe bele ili bledo ružičaste cvetove prečnika 1,5 cm, koji se pojavljuju u maju. Posebno su čudesni listovi tamno zelene boje, koja u jesen prelazi u jarko crvenu.

 

Aronija se najviše gaji u Rusiji. Posle nuklearne katastrofe u Černobilju, plodovi aronije korišćeni su za ublažavanje zdravstvenih problema ljudi, prouzrokovanih radijacijom. U Finskoj i Švedskoj, aronija se gaji i plantažno zbog lekovitosti njenih jagodičastih plodova. Kako je otporna na niske temperature, i kasne prolećne mrazeve, uspeva i u hladnim područjima, pa su je nazvali sibirska borovnica. Odgovaraju joj manje plodna zemljišta, osim pešćanih, glinovitih i močvarnih. Sadi se u jamu dimenzija 60 x 60 x 60 cm. Na dno se stavlja sloj šljunka, zatim sloj fine rastresite zemlje, pa  sloj dozrelog stajskog đubriva. Na kraju je zatrpajte ostatkom zemlje i obavezno zalijte. Ukoliko se posade u plodnu zemlju na razdaljinu od 2 metra, grmovi aronije dostići će visinu od 2 do 4 metra. Ako je posađena u vrtu, aronija će već druge godine cvetati i prve plodove će dati u jesen. Plodova će biti više ako raste na hranljivom zemljištu. Da plodovi ne bi prezreli i počeli opadati, berbu treba obaviti brzo, odmah nakon početka zrenja. Glavna nega sastoji se u pljevljenju i malčiranju, uz odgovarajuće prihranjivanje i umerenu vlažnost. Aronija ne zahteva prskanje, jer je otporna na bolesti i štetoćine. Orezuje se po potrebi, da bi se omogućilo podmlađivanje. Pogodna je za gajenje u manjim vrtovima, zbog relativno male visine i za podizanje žive ograde.

 

Sibirska borovnica je medonosna biljka. Njeni plodovi su ukusna poslastica i za ptice. Plod je slatko-kiselkastog ukusa i crvenog mesa. Najpribližniji je ukus crnog čaja ili ukus crnog vina. U ljudskoj ishrani, plodovi se koriste za pravljenje sokova, sirupa, džemova (u kombinaciji sa jabukom i šljivom), kompota, kao fil za čokolade, likera, rakija, vina. Sok je prijatnog osvežavajućeg ukusa. Osim u ishrani, plod sibirske borovnice ima veliku primenu i u farmaceutskoj industriji. Bogat je antocijanom, sadrži vitamine A, B, C, E, P, minerale, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe, jod, magnezijum, mangan, molidben. Brojna istraživanja američkog ministarstva poljoprivrede, pokazuju da je količina antioksidansa u plodu aronije znatno veća nego u namirnicama kao što su borovnica, brusnica ili kupina.

 

Additional information